NEKOLIKO ZANIMLJIVIH ČINJENICA I PODATAKA O ŠAHU

Razvija strateške i taktičke vještine, podstiče racionalnost u donošenju odluka i dugoročno promišljanje, a brojna istraživanja potvrđuju i mnoge benefite u svakodnevnici koji proizlaze iz igranja šaha. Za ljubitelje ove predivne igre, ali i za laike – donosimo nekoliko zanimljivih podataka o šahu.

Smatra se da je ova igra izmišljena u Indiji nešto prije sedmog vijeka nove ere.

Broj mogućih otvaranja, što uključuje prva četiri poteza obje strane, iznosi 318,979,564,000.

Teoretski najduža partija šaha bila bi okončana nakon 5949 poteza.

Prva šahovska tabla s naizmjeničnim crno-bijelim poljima napravljena je u Evropi 1090. godine.

Prema izračunu „American foundation of chess“, postoji otprilike 169,518,829,100,544,000,000,00 0,000,000  kombinacija prvih 10 poteza u šahu.

Najduža partija ikad odigrana je u Beogradu 1989. Duel Nikolića i Arsovića završen je remijem nakon 269 poteza.

Postoji 400 mogućih pozicija nakon što oba igrača odigraju svoj prvi potez. Postoji 72,084 mogućih pozicija nakon što oba igrača odigraju po dva poteza, a preko 9 miliona mogućih pozicija nakon što obojica odigraju po tri poteza. I tako dalje…

Pravilo da pješak u prvom potezu može preći dva polja uvedeno je 1290. godine u Španiji.

Prva šahovska tabla na sklapanje izumljena je od strane sveštenika kojem je zabranjeno igranje šaha. Kad se sklopi i stavi na police za knjige – izgleda kao jedna od knjiga.

Kompjuter nazvan DeepThought postao je prva kompjuterska mašina koja je nadigrala šahovskog velemajstora, u novembru 1988. u Long Beachu u Kaliforniji.

Najkasnije izvršena rokada zabilježena je u dvoboju Bobotsora i Irovkina 1966. godine. Bobotsor je rokirao u 46. potezu.

Izraz „šah-mat“ potiče iz perzijskog „Shah Mat“, što znači „kralj je mrtav“.

Stanoviti Otto Biathy tvorac je najduže šahovske zagonetke ili šahovskog problema – mat u 290 poteza.

Iz početne pozicije, moguće je 8 kombinacija za mat u dva poteza i 355 različitih kombinacija za mat u tri poteza.

Najdugovječniji vlasnik titule svjetskog šahovskog prvaka je Nijemac Emanuel Lasker. 26 godina i 377 dana je proveo na tronu.

Sovjetski velemajstor Gari Kasparov 1985. je postao najmlađi svjetski šahovski prvak, u dobi od 22 godine i 210 dana.